Lau LGBTQ+ Fa'aipoipoga Community

TUSI ALOFA: MARGARET MEAD MA RUTH BENEDICT

Margaret Mead tumau e avea ma tagata sili ona ta'uta'ua ma sili ona ta'uta'ua o tagata su'esu'e fa'aleaganu'u a le lalolagi, e le gata na ia fa'aigoaina anthropology lava ia ae na ia folasia fo'i le fa'avae mo le suiga tau feusuaiga i le 1960s ma ana su'esu'ega o uiga aga'i i feusuaiga. I le faaopoopo atu i le faalauteleina o aganuu e ala i lana galuega, sa ia faatinoina foi le suiga i lona olaga patino. Na faaipoipo faatolu i tamaloloa, sa ia alofa faapelepele i lana tane lona tolu, o le tagata suʻesuʻe iloga Peretania o Gregory Bateson, ma sa iai sana tama teine. Ae o le mafutaga sili ona malosi ma tumau o lona olaga sa i ai ma se tamaitai - o le anthropologist ma le tala faasolopito Ruta Penetito, Faiaoga a Mead i le iunivesite o Columbia, e sefulufa tausaga lona matua. Na fa'atasia e le to'alua se sootaga o le maualuga ma le tu'inanau e le masani ai, lea na o'o atu i le kuata seneturi se'ia o'o i le i'uga o le soifuaga o Benedict.

Ia Aukuso o le 1925, na folau atu ai Mead e 24 tausaga le matua i Samoa, ma amata ai le faigamalaga o le a maua mai ai ana tusitusiga maoae tele. O'o mai le matua i Samoa: O se su'esu'ega fa'ale-mafaufau o tupulaga talavou mo le malo i Sisifo. (Mead, o le na talitonu "e mafai e se tasi ona alofa i le tele o tagata ma o lena alofa faʻaalia e iai lona mea i ituaiga faiā eseese,” na faaipoipo i lana uluaʻi tane i lenā taimi, ma sa iai se la faatulagaga e lē masani ai na mafai ai ona ia faia se galuega talaʻi ese mai iā te ia mo se taimi umi, ma faamalie ai ona faalogona mo Ruta.) I lona fā aso. i le sami, na ia tusia ai Benedict ma le tutusa vaega o le tuuto ma le faanatinati:

 

“Ruta e, le loto pele e. . . O le meli lea na ou mauaina a o lei tuua Honolulu ma la'u meli i totonu o la'u vaa e le mafai ona sili atu ona filifilia. E lima tusi mai ia te oe—ma, oka, ou te faamoemoe atonu e masani ona e lagonaina a’u o loo latalata atu ia te oe e pei ona e faia—ma malolo malie ma malie i ou lima. Soo se taimi lava ou te vaivai ai ma ma’i i le moomoo ia te oe e mafai lava ona ou toe foi i tua ma toe maua lena aoauli i Bedford Hills i le tautotogo nei, pe a timu mai au sogi i o’u foliga, ma o lena manatua e muta i taimi uma i le filemu, pele.”

 

I ni nai aso mulimuli ane:

 

"Ruta, e leʻi toe fanau mai aʻu i le lalolagi i loʻu olaga - ae e leʻi sili atu loʻu mafaufau i le malosi o lou alofa ia te aʻu. Ua e faatalitonuina au i le mea e tasi i le olaga ua aoga ai le ola.

E leai sau meaalofa sili, pele. Ma o manatuaga uma o ou foliga, o leo uma o lou leo ​​o le olioli lea o le a ou fafagaina ai ma le fiaai i nei masina a sau.”

 

I se isi tusi:

 

“[Ou te mafaufau] pe mafai ona ou ola pea, ou te fia ola pea pe a e le popole.”

 

Ma mulimuli ane:

 

"E manaʻomia e Honolulu lou faʻatasi mai? Oi, la'u pele - a aunoa ma lea, e le mafai ona ou ola iinei. O ou laugutu e aumai ai faamanuiaga—la’u pele.”

Ia Tesema o lena tausaga, na ofoina atu ai Mead se tulaga o se fesoasoani fesoasoani i le American Museum of Natural History, lea o le a alu ai e faʻaalu le taimi o totoe o lana galuega. Sa ia taliaina ma le fiafia, i se vaega tele ina ia mafai ai ona ia latalata atili atu ia Penetito, ma siitia atu i Niu Ioka ma lana tane, o Luteru Cressman, ma le talitonuga maumaututu o le a le afaina pe fete'ena'i ia mafutaga e lua. O le taimi lava na faia ai le faaiuga, sa ia tusi atu ia Benedict ia Ianuari 7, 1926:

 

“O lou fa’atuatuaga i la’u fa’ai’uga o lo’u fa’amoemoe lea, la’u pele, a leai semanu ou te le mafaia. Ma o lenei alofa uma ua e sasaa mai ia te aʻu, o areto ma uaina e sili ona ou manaʻomia. I taimi uma, i taimi uma, ou te toe foi mai ia te oe. Ou te sogi i lou lauulu, manamea."

 

E fa aso mulimuli ane, na auina atu ai e Mead ia Benedict se tusi faamomoiloto, e mafaufau ai i ana mafutaga e lua ma le auala e faʻamaonia ai le alofa i lana lava filifiliga:

 

"I se tasi itu o lenei olaga nofo toatasi e sili ona faʻaalia - i le auala e mafai ai ona ou mimilo ma suia oʻu uiga i tagata e matua leai lava se faʻaosofia sei vagana ai mea e puna mai i totonu ia te aʻu. O le a ou ala a'e i se taeao na'o lo'u alofa tele ia te oe i se auala fou ma atonu e le'i lava ona ou soloia le moe mai o'u mata e oo lava i lou matamata i lou ata. E aumaia ai ia te au se lagona uiga ese, toetoe lava a uiga ese o le tutoatasi. Ma e moni lava sa matou maua lenei matagofie "latalata" faatasi aua ou te le lagona ua e mamao tele e musumusu atu i ai, ma o lou lauulu pele e masani lava ona se'e i o'u tamatamailima. . . .Pe a ou faia galuega lelei e mo oe i taimi uma … ma o le mafaufau ia te oe ua ou maua ai sina fiafia e le mafai ona tatalia.”

 

I le lima vaiaso mulimuli ane, i le ogatotonu o Fepuari, na amata ai Mead ma Benedict fuafuaga o se tafaoga e tolu vaiaso faatasi, lea e faamaonia ai, faafetai i le faasologa o a la tane, e sili atu le lavelave nai lo le mea na muai manatu i ai le toalua. I le ita tele i fuafuaga uma, na tusi atu ai Margaret ia Ruta:

 

"O le a ou matua faatauasoina i le tilotilo atu ia te oe, ou te manatu nei o le a le afaina - ae o le mea matagofie o lo tatou alofa o le ai ai. E le pei i tatou o na tagata alolofa ia Eteuati “o lea ua latou momoe alafau i alafau” ma isi ua galo mea uma na aoao atu e lo latou alofa ia i latou e alolofa ai —Precious, precious. Ou te sogi i lou lauulu.”

 

E oʻo atu i le ogatotonu o Mati, ua toe mauaa Mead i lona alofa mo Benedict:

 

“Ou te lagona le matuai saoloto ma le lagolagoina, o masina pogisa o le masalosalo ua tafiesea, ma e mafai ona ou vaai atu ia te oe ma le fiafia i ou mata a o e siiina au i ou lima. La'u pele! La'u aulelei. Ou te faafetai i le Atua e te le taumafai e puipui aʻu, ae talitonu mai ia te aʻu e ave le ola pe a oo mai ma faia se mea. Faatasi ai ma lou faatuatuaga e mafai ona ou faia soo se mea - ma sau i fafo ma se mea taua ua faasaoina. Manaia, ou te sogi atu i ou lima."

 

A o oʻo mai le taumafanafana, ua iloa e Mead o ia lava e alofa ia Benedict e pei o le taimi muamua na latou feiloai ai i le ono tausaga talu ai, tusia i se tusi na tusia i le aso 26 o Aokuso, 1926:

 

“Lau pele e Ruta, ua ou matua fiafia lava ma ua foliga mai ua felafoa'iina le anoano o aupupepa i Pale. Sa ou matuai faanoanoa lava i le aso mulimuli, sa ou latalata atili atu ai ma le masalosalo nai lo se isi lava taimi muamua i uiga le mafaato'ilaloina o lo ma alofa o le tasi i le isi. Ma o lea ua ou lagona le filemu ma le lalolagi atoa. Atonu e te manatu o le faaosoosoina lea o atua e fai mai, ae ou te manatu o nei mea uma o se faʻamaoniga maualuga o mea ou te masalosalo i taimi uma - o le tumau o le tuʻinanau - ma le na o le liliu o lou ulu, o se avanoa o lou leo le tele o le malosi e fa'ataunu'u ai le aso i le taimi nei e pei ona latou faia i le fa tausaga talu ai. Ma e pei lava ona e tuuina mai ia te au le naunautaiga ina ia ou matua nai lo le fefe, e faapena foi ona e tuuina mai ia te au se faatuatua ou te lei mafaufauina e manumalo ai i le tumau o le tuinanau. Ou te alofa ia te oe, Ruta.

Ia Setema o le 1928, a o malaga Mead i le nofoaafi e faaipoipo i lana tane lona lua ina ua malepelepe lana faaipoipoga muamua, o se isi tusi oona ia Ruta ua tuua ai i tatou e taumatemate po o le a se mea semanu e ese ai pe ana faapea o le tamaoaiga faaletulafono o le alofa faaonaponei o se mea moni i aso o Mead, ma faia ai. e mafai ona la faaipoipo ma Ruta ma aloaia la laʻua mafutaga tumau i lalo o le tulafono:

 

“Pele e,

[...]

Ua tele lava ina ou moe i lenei aso ma taumafai e aveese lenei malulu ae le o le tilotilo i le atunuu na ou vaai muamua i ai mai ou aao.

O le tele lava, ou te manatu o aʻu o se vale e faaipoipo i se tasi. Masalo o le a na ona ou faia se tamaloa ma aʻu lava ia le fiafia. I le taimi nei, o le tele o oʻu miti o loʻo popole i le le faaipoipo. Ou te mafaufau pe o le manaʻo e faaipoipo e le naʻo se isi faʻamatalaga ma oe, ma o se mea sese. Aua e le mafai ona ou aveesea oe mai Stanley ma e mafai ona e aveesea aʻu mai ia [Reo] - e leai se emo.

[...]

E ese mai i le malosi ma le tumau ma lagona tumau uma ua ia te au mo oe, o isi mea uma o le oneone fesuisuiai. Pe e te popole tele pe a ou fai atu nei mea? E le tatau ona e popole - soo se mea - soo se mea i le meaalofa sili ona atoatoa ua tuuina mai e le Atua ia te au. O le totonugalemu o loʻu olaga o se nofoaga puipui matagofie, pe afai o pito e fai si vao ma masaesae - ia, o le totonugalemu e taua - Laʻu manamea, laʻu aulelei, laʻu pele.

lau Makerita”

 

E oo atu i le 1933, e ui lava i fuafuaga tuusaʻo o lana faaipoipoga, na lagona e Mead na oomiina faamalosi mai ia te ia le alofa sa ia te ia mo Benedict. I se tusi ia Ruta mai ia Aperila 9, na ia toe manatunatu ai i na lagona malolosi ma le manava i le mapusaga o le filifili e sola ese mai na tapulaa ma toe saoloto e alofa atoatoa:

 

“Ina ua tuuese le tele o a’u lava, i le tali atu i le mea sa ou talitonu sese o le manaomia o la’u faaipoipoga sa leai so’u avanoa mo le tuputupu ae o lagona. … Oi, la'u pele e, e matua manaia lava le avea moni o a'u lava e toe alofa ia te oe. . . . Ua tumu le masina ma o le vaituloto o loʻo taoto filemu ma matagofie - o lenei nofoaga e pei o le Lagi - ma ou te fiafia i le olaga. Manuia le po, pele.”

 

I le aluga o tausaga na sosoo ai, sa suʻesuʻeina uma e Margaret ma Ruta tuaoi o isi a la mafutaga, e ala i le tele o faaipoipoga ma paaga faaleaiga, ae o lo la alofa o le tasi i le isi na faaauau pea ona tuputupu ae. I le 1938, na puʻeina ai ma le matagofie e Mead e ala i le tusiaina o “le tumau o [la latou] mafutaga.” Mead ma lana tane mulimuli, Gregory Bateson, na faaigoa ia Benedict le leoleo o le la tama teine. Na fefaʻasoaaʻi e tamaʻitaʻi e toʻalua la laʻua sootaga seʻia oʻo i le maliu faʻafuaseʻi o Benedict mai le fatu fatu i le 1948. I se tasi o ana tusi mulimuli, na tusia ai e Mead:

"Ou te alofa ia te oe i taimi uma ma ou te iloa le tulaga o se olaga tuufua pe a aunoa ma oe."

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *